Borovnica – supervoće

Plava boja borovnica potječe od antioksidansa – antocijana.

Borovnice su bogate i vlaknima, ponajviše pektinom koji je topiv u vodi, a djeluje blagotvorno kod snižavanja kolesterola u krvi. Ujedno borovnice djeluju antibakterijski kod upalnih promjena probavnog sustava i protiv nadimanja.

Vitamin C iz hrane djeluje kao snažni antioksidans koji, osim što ima povoljan učinak u slučaju prehlade, astme i nekih drugih bolesti.

Osim plodova i listovi borovnice imaju ljekovita svojstva. Bogata su taninima, glikozidima i flavonoidima. Čaj od listova borovnice služi u pučkoj medicini kod proljeva, upala usne šupljine i ždrijela, šećerne bolesti…

Opis i uzgoj

Visoko žbunasta američka borovnica je listopadni grm visine, ovisno o sorti do 200 cm. Danas se u svijetu uzgaja nekoliko desetaka sorti od kojih su najraširenije Bluecrop, Duke, Bluetta, Spartan, Jersey, Draper, itd.

Klima

Uzgoj borovnica zahtijeva umjerenu klimu. Najbolje uspijevaju na kiselim, vlažnim i propusnim tlima koja su bogata humusom. Za pravilan rast i optimalnu rodnost potreban je period od najmanje 160 dana vegetacije.

Vrijeme sadnje i odabir položaja

Za sadnju borovnica najbolje je upotrijebiti dvogodišnje ili trogodišnje sadnice. Sadnju obavite u jesen (tijekom listopada i studenog) ili u proljeće (ožujak i travanj), ukoliko se radi o kontejnerskim sadnicama sadnja se može produžiti za mjesec dana. Prilikom odabira položaja za podizanje nasada ukoliko se radi o položaju na većim nadmorskim visinama preporuka je smjer redova sjever – jug, zbog optimalne količine svjetlosti, dok u nižim, toplim i dobro osvijetljenim položajima prednost dajte smjeru redova istok – zapad kako bi smanjili pretjerano zagrijavanje, isušivanje tla, također biljka će biti manje osjetljiva na mraz. Borovnica ne voli vjetrove stoga odaberite položaj za sadnju koji je zaštićen od vjetra ili podignite vjetrozaštitne pojaseve, prednost dajte blagim tlima sa blagim nagibom kako bi se odvijala stalna dobra cirkulacija zraka.

Utjecaj niskih i visokih temperatura

Borovnice su otporne na zimu i mogu podnijeti temperature od -20 do -25°C bez nastalih šteta, a ako je pokrivena snijegom može izdržati i niže temperature. S obzirom da borovnica cvate kasnije u odnosu na ostalo voće, kasni proljetni mrazevi ne uzrokuju štetu, u jesen ako se javi mraz na temperaturi zraka od oko -10°C može se dogoditi da promrznu izboji. Iznimno visoke temperature tijekom ljeta mogu borovnicama osobito mladim biljkama nanijeti štetu, stupanj štetnost se smanjuje ako je vlažnost optimalna, na temperaturi od 32°C do 39°C ako traje u periodu od oko 8 dana mogu nastati veće štete.

Vlaga

Borovnici je potrebna umjerena vlaga zraka i tla. Zbog plitkog korijenovog sistema prema suši je osobito osjetljiva u vrijeme vegetacije, stoga je obavezno navodnjavanje, sama osjetljivost se razlikuje s obzirom na pojedinu sortu borovnice. Ukoliko se za vrijeme vegetacije protegne duži sušni period a niste osigurali navodnjavanje biljka će razviti kržljavi rast, slabo će oblikovati cvatne pupove, samim time biti će smanjena rodnost. U krajnjim uvjetima suše koja duže vremena traje može doći do sušenja grma. Borovnice su osjetljive i na zadržavanje vode u tlu, stoga može doći do oštećenja grmova ili čak gušenja korijena u slučaju da se voda osobito u vremenu vegetacije zadrži na tlu duži vremenski period.

Tlo

Borovnica pogoduju humozna tla sa barem 3,5 % humusa, također je potrebno da su tla kisela, preporučuje se kiselost tla pH od 4,0 do 4,7.

Vrijeme cvatnje

Cvatnja počinje tijekom travnja. Od početka cvatnje do početka dozrijevanja ploda ovisno o sorti i vremenskim prilikama, prođe 50-80 dana. Cvjetovi se većinom zajedno razvijaju u grozdovima.

Berba

Dozrijevanje plodova počinje polovicom lipnja i traje do početka (sredine) rujna, naravno ovisno o sorti i vremenskim prilikama. Berba se odvija u više navrata, 3-7 puta u vremenskom rasponu od 5-8 dana, obzirom da bobice ne dozrijevaju istovremeno. Berba se obavlja ručno.

Tko je najveći proizvođač borovnica?

Najveći svjetski proizvođač su SAD (75% ukupne svjetske proizvodnje odnosi se na Sjevernu Ameriku).

Energetska i nutritivna vrijednost

Borovnice sadrže u 100 g oko 84% vode, 0,74 g bjelančevina, 14,49 g ugljikohidrata, 0,33g masti i 2,4 g vlakana. Energetska vrijednost iznosi 57 kcal/238 kJ na 100 g.

Odličan su izvor vitamina C*, tako da jedno serviranje borovnica (150g) osigurava 41% od preporučenih dnevnih potreba. Od minerala bogate su kalijem, kalcijem i fosforom.

*odličan izvor – pojam se odnosi na namirnice koje sadrže vitamine i minerale, proteine i vlakna u količini od najmanje 20% dnevnih potreba RDA(Recommended Daily Allowances – preporučene dnevne količine)

Savjeti kod kupnje

Prilikom kupnje borovnica obratite pozornost na njihovu plavu boju, naime svježe su borovnice tamno plave boje, a površina im je bjeličasta (magličasta) voštana prevlaka koja je znak svježine. Ako su svježe i neoštećene, prilikom potresanja će se slobodno kotrljati. Svježe borovnice trebaju biti: čvrste, glatke i suhe.

Borovnice su najmanje kvarljive u odnosu na ostalo bobičasto voće (malina, kupina, jagoda i dr.).

Čuvanje u hladnjaku

U hladnjaku se mogu čuvati do 14 dana. Prije stavljanja u hladnjak uklonite zgnječene ili pljesnive bobice, ali ih nikako nemojte prati. Višak borovnica možete i zamrznuti. Borovnice rasporedite na pladanj, a potom ih stavite u zamrzivač. Kada se zamrznu, premjestite ih u vrećicu za zamrzavanje. Zamrznute borovnice možete čuvati 10-12 mjeseci.

 

Zanimljivosti

Porijeklo borovnica